Srpska Banka
Autor: Tanja Janković (BIZNIS)
Zaustavljeno stapanje Srpske banke i Fonda za razvoj u državnu investicionu banku, o čemu su se ranije dogovorili privrednici, Mirko Cvetković i Boris Tadić.
Tihi rat istih faktora za kontrolu nad finansijskim tokovima u Srbiji nastavlja se iza kulisa političke scene i posle formiranja vlade, a jedan od novih-starih frontova su preostale državne banke i novac koji teče kroz njih, saznaje Biznis. Najnovija žrtva ove igre, pored ozbiljnog gubitnika, Poštanske štedionice koja je postala rupa bez dna za dokapitalizacije iz budžeta, mogla bi da postane i jedna zdrava ustanova - Srpska banka. I pored toga što je, prema našim saznanjima, sa Mirkom Cvetkovićem, doduše kao ministrom finansija prošle vlade, i predsednikom Borisom Tadićem praktično dogovoreno da se spajanjem Srpske banke sa Fondom za razvoj, stvori Srpska razvojna banka, neko uporno pokušava da tu banku stopi sa Poštanskom štedionicom, koja je prošle godine imala gubitak od 1,3 milijarde dinara.
Kako Biznis saznaje, među članovima kluba „Privrednik" o mogućnosti osnivanja Srpske razvojne banke razgovarali su naši istaknuti privrednici sa tadašnjim ministrom finansija Mirkom Cvetkovićem i predsednikom Tadićem i obojica su se složila da bi za Srbiju bilo veoma korisno da ima ovakvu jednu banku.
- Kada smo im predočili na koji način bi razvojna banka funkcionisala i šta bi bio njen primarni cilj, i ministar Cvetković i predsednik Tadić su obećali su da će pomoći u njenoj realizaciji - kaže naš sagovornik iz Šekspirove, koji tvrdi da se ministar Mlađan Dinkić protivio stvaranju ovakve institucije, jer ne bi mogao da kontroliše i usmerava finansije kojima Fond za razvoj raspolaže. Tako stvorena srpska razvojna banka bila bi na prvom mestu po kapitalu koji poseduje, međutim, izgleda da ni Cvetković ni Tadić nisu želeli da se „konfrontiraju" sa Dinkićem i da je zarad mira u kući ovaj projekat stavljen „ad acta".
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić tvrdi za Biznis da nije učestvovao u bilo kakvim razgovorima o osnivanju Srpske razvojne banke i kaže da je ovo pitanje ingerencija Ministarstva finansija i da resorni ministar o tome odlučuje, tako da on nikako nije mogao da stopira ideju o osnivanju.
- Nikada nije bilo reči o tome da se Fond za razvoj i Srpska banka udruže i da se osnuje Srpska razvojna banka. Takva institucija, i da se napravi, ne bi mogla da obezbedi kredite za velike infrastrukturne projekte ili restrukturiranje velikih preduzeća - kaže Dinkić i dodaje da i banke sa mnogo većim kapitalom imaju problema da obezbede sredstva za finansiranje ovako velikih projekata, tako da je besmisleno pričati o tome da bi srpska banka mogla da kreditira projekte kao što je Horgoš-Požega ili „Fijatovu" investiciju u Srbiji.
Milan Blagojević, direktor Srpske banke, kaže da je Srbiji potrebna domaća razvojna banka koja će kreditirati velike infrastrukturne projekte, ali i oživljavanje nekadašnjih giganata, poput „Prve Petoletke", IMT-a ili „Slobode Čačak".
- Njihovo ponovno pokretanje uslovilo bi otvaranje i razvoj malih i srednjih preduzeća, koja bi bila angažovana kao njihovi kooperanti - kaže Blagojević, koji nije želeo ni da potvrdi niti da demantuje da se o fuzionisanju Srpske banke i Fonda za razvoj razgovaralo „na najvišim nivoima".
Zaustavljeno stapanje Srpske banke i Fonda za razvoj u državnu investicionu banku, o čemu su se ranije dogovorili privrednici, Mirko Cvetković i Boris Tadić.
Tihi rat istih faktora za kontrolu nad finansijskim tokovima u Srbiji nastavlja se iza kulisa političke scene i posle formiranja vlade, a jedan od novih-starih frontova su preostale državne banke i novac koji teče kroz njih, saznaje Biznis. Najnovija žrtva ove igre, pored ozbiljnog gubitnika, Poštanske štedionice koja je postala rupa bez dna za dokapitalizacije iz budžeta, mogla bi da postane i jedna zdrava ustanova - Srpska banka. I pored toga što je, prema našim saznanjima, sa Mirkom Cvetkovićem, doduše kao ministrom finansija prošle vlade, i predsednikom Borisom Tadićem praktično dogovoreno da se spajanjem Srpske banke sa Fondom za razvoj, stvori Srpska razvojna banka, neko uporno pokušava da tu banku stopi sa Poštanskom štedionicom, koja je prošle godine imala gubitak od 1,3 milijarde dinara.
Kako Biznis saznaje, među članovima kluba „Privrednik" o mogućnosti osnivanja Srpske razvojne banke razgovarali su naši istaknuti privrednici sa tadašnjim ministrom finansija Mirkom Cvetkovićem i predsednikom Tadićem i obojica su se složila da bi za Srbiju bilo veoma korisno da ima ovakvu jednu banku.
- Kada smo im predočili na koji način bi razvojna banka funkcionisala i šta bi bio njen primarni cilj, i ministar Cvetković i predsednik Tadić su obećali su da će pomoći u njenoj realizaciji - kaže naš sagovornik iz Šekspirove, koji tvrdi da se ministar Mlađan Dinkić protivio stvaranju ovakve institucije, jer ne bi mogao da kontroliše i usmerava finansije kojima Fond za razvoj raspolaže. Tako stvorena srpska razvojna banka bila bi na prvom mestu po kapitalu koji poseduje, međutim, izgleda da ni Cvetković ni Tadić nisu želeli da se „konfrontiraju" sa Dinkićem i da je zarad mira u kući ovaj projekat stavljen „ad acta".
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić tvrdi za Biznis da nije učestvovao u bilo kakvim razgovorima o osnivanju Srpske razvojne banke i kaže da je ovo pitanje ingerencija Ministarstva finansija i da resorni ministar o tome odlučuje, tako da on nikako nije mogao da stopira ideju o osnivanju.
- Nikada nije bilo reči o tome da se Fond za razvoj i Srpska banka udruže i da se osnuje Srpska razvojna banka. Takva institucija, i da se napravi, ne bi mogla da obezbedi kredite za velike infrastrukturne projekte ili restrukturiranje velikih preduzeća - kaže Dinkić i dodaje da i banke sa mnogo većim kapitalom imaju problema da obezbede sredstva za finansiranje ovako velikih projekata, tako da je besmisleno pričati o tome da bi srpska banka mogla da kreditira projekte kao što je Horgoš-Požega ili „Fijatovu" investiciju u Srbiji.
Milan Blagojević, direktor Srpske banke, kaže da je Srbiji potrebna domaća razvojna banka koja će kreditirati velike infrastrukturne projekte, ali i oživljavanje nekadašnjih giganata, poput „Prve Petoletke", IMT-a ili „Slobode Čačak".
- Njihovo ponovno pokretanje uslovilo bi otvaranje i razvoj malih i srednjih preduzeća, koja bi bila angažovana kao njihovi kooperanti - kaže Blagojević, koji nije želeo ni da potvrdi niti da demantuje da se o fuzionisanju Srpske banke i Fonda za razvoj razgovaralo „na najvišim nivoima".
Izvor: Biznis