Srpska Banka
Predsednik Izvršnog odbora Srpske banke iz Beograda Ivan Maričić kazao je da očekuje da Vlada Srbije uskoro odluči da li će ta banka ubuduće poslovati kao državna razvojna banka.
- Vlada ozbiljno sagledava stanje javnih finansija, srpske ekonomije i privrede u celini. Jedna od opcija u tim analizama je i formiranje državne razvojne banke, a da li će se to desiti i kada zavisi od niza okolnosti koje se sada razmatraju - kazao je Maričić i dodao da bi formiranje državne razvojne banke zahtevalo donošenje novih zakonskih propisa i reorganizaciju državnih finasija i bankarskog sistema.
Kako je istakao, ukoliko analize pokažu da je dobar koncept pretvaranja Srpske banke u državnu razvojnu banku, kakvu imaju i razvijene zemlje, ta banka bi imala ulogu pospešivanja privrednih aktivnosti u Srbiji.
Većinski vlasnik Srpske banke je država Srbije, sa udelom od 96,5 odsto. Banka ima 398 zaposlenih i devet filijala, a prošle godine je poslovala pozitivno.
Srpska banka je nastala iz nekadašnjeg Vojnog servisa Narodne banke Jugoslavije, koja je do 1997. godine bila zatvorenog tipa i radila samo bankarske poslove za potrebe Vojske. Posle donošenja Zakona o bankama, formirana je poslovna banka pod nazivom YU garant banka, kako se zvala do 2003. godine, kada je promenila ime u Srpsku banku.
Raniji plan Vlade Srbije, u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom, bio je da tu banku pripoji Poštanskoj štedionici, zajedno sa Kredi (Credy) bankom iz Kragujevca i Privrednom bankom iz Pančeva.
Krajem januara ove godine Vlada je odlučila da Poštanskoj štedionici bude pripojena samo Privredna banka, a da se razmotri mogućnost da Srpska banka postane razvojna banka, koja bi po povoljnijim uslovima odobravala kredite privredi.
Kredi banku je početkom marta sa 10 miliona evra dokapitalizovala Nova kreditna banka iz Maribora i tako postala vlasnik 55,1 odsto kapitala te banke.
Država trenutno ima udela u devet od 34 banke u Srbiji.
- Vlada ozbiljno sagledava stanje javnih finansija, srpske ekonomije i privrede u celini. Jedna od opcija u tim analizama je i formiranje državne razvojne banke, a da li će se to desiti i kada zavisi od niza okolnosti koje se sada razmatraju - kazao je Maričić i dodao da bi formiranje državne razvojne banke zahtevalo donošenje novih zakonskih propisa i reorganizaciju državnih finasija i bankarskog sistema.
Kako je istakao, ukoliko analize pokažu da je dobar koncept pretvaranja Srpske banke u državnu razvojnu banku, kakvu imaju i razvijene zemlje, ta banka bi imala ulogu pospešivanja privrednih aktivnosti u Srbiji.
Većinski vlasnik Srpske banke je država Srbije, sa udelom od 96,5 odsto. Banka ima 398 zaposlenih i devet filijala, a prošle godine je poslovala pozitivno.
Srpska banka je nastala iz nekadašnjeg Vojnog servisa Narodne banke Jugoslavije, koja je do 1997. godine bila zatvorenog tipa i radila samo bankarske poslove za potrebe Vojske. Posle donošenja Zakona o bankama, formirana je poslovna banka pod nazivom YU garant banka, kako se zvala do 2003. godine, kada je promenila ime u Srpsku banku.
Raniji plan Vlade Srbije, u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom, bio je da tu banku pripoji Poštanskoj štedionici, zajedno sa Kredi (Credy) bankom iz Kragujevca i Privrednom bankom iz Pančeva.
Krajem januara ove godine Vlada je odlučila da Poštanskoj štedionici bude pripojena samo Privredna banka, a da se razmotri mogućnost da Srpska banka postane razvojna banka, koja bi po povoljnijim uslovima odobravala kredite privredi.
Kredi banku je početkom marta sa 10 miliona evra dokapitalizovala Nova kreditna banka iz Maribora i tako postala vlasnik 55,1 odsto kapitala te banke.
Država trenutno ima udela u devet od 34 banke u Srbiji.
Izvor: Biznis