Unicredit Banka
Zemlje centralne i istočne Evrope (CIE) su do sada veoma dobro “plivale” kroz finansijsku krizu, dokazujući da su široko rasprostranjena zabrinutost i skepticizam koji su preovlađivali pre godinu dana bili prenaglašeni. Oporavak je u toku, a ekonomisti UniCredit-a su poboljšali prognozu rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) za ovaj region sa 2,8% na 3,1%. Čvrstu poziciju zauzimaju Turska (5,6%), Rusija (3,4%) i Slovačka (3,5%), dok druge zemlje, kao što su Hrvatska (-1,5%) ili Bugarska (-1,0%), teže pronalaze izlaz iz recesije. Drugim rečima, ovo je svakako oporavak u dve različite brzine ovaj za region.
Iako će se stanje u zemljama razlikovati u narednim mesecima, nekoliko indikatora rasta vezanih za industrijsku proizvodnju i izvoz potvrđuju da su zemlje na pravom putu ka oporavku. Naročito Rusija i Estonija beleže brži napredak u poslednja tri meseca, pokazujući svoj potencijal. Kada se uzme u obzir rastuća tražnju iz Azije i zapadne Evrope, jasno je da izvoz predstavlja osnov rasta širom regiona. Najveću korist od ovog imaju zemlje koje su najotvorenije za globalni trgovinski ciklus.
Zbog paketa štednje koji je implementiran kao odgovor na fiskalne probleme i zbog još uvek velike nezaposlenosti, potrošnja stanovništva je i dalje na niskom nivou i u narednom kvartalu se ne mogu očekivati promene u veyi sa ovim. Nasuprot tome, politika kreditiranja je oštrija, a rast plata manji nego u periodu pre krize, što utiče na slabe rezultate sektora koji posluju sa fizičkim licima. Domaća tražnja bi stoga trebalo da zaostaje, a izvoz da predstavlja motor oporavka i ubrzanja industrijske proizvodnje.
Međutim, dobra vest je da veliki broj zemalja sprovodi brojne infrastrukturne razvojne programe. Izdvojili bismo nekoliko primera: Poljska i Ukrajina se pripremaju za EURO 2012, Kazahstan je započeo modernizaciju svoje infrastrukture, Rusija se priprema za “Sochi 2014 Olympics”, dok je Srbija takođe u postupku sprovođenja nekoliko projekata. Ovi programi utiču na povećanje nivoa građevinskih aktivnosti i pomažu da se prebrodi “mamurluk” izazvan prethodnim građevinskim bumom. Sve u svemu, region centralne i istočne Evrope ostaje veoma bitan pokretač rasta, s obzirom na njegov veliki potencijal i premda spor, ali siguran povratak poverenja nakon krize.
Iako će se stanje u zemljama razlikovati u narednim mesecima, nekoliko indikatora rasta vezanih za industrijsku proizvodnju i izvoz potvrđuju da su zemlje na pravom putu ka oporavku. Naročito Rusija i Estonija beleže brži napredak u poslednja tri meseca, pokazujući svoj potencijal. Kada se uzme u obzir rastuća tražnju iz Azije i zapadne Evrope, jasno je da izvoz predstavlja osnov rasta širom regiona. Najveću korist od ovog imaju zemlje koje su najotvorenije za globalni trgovinski ciklus.
Oporavak u dve različite brzine: korporativni sektor će “nadigrati” sektor poslova sa stanovništvom
Zbog paketa štednje koji je implementiran kao odgovor na fiskalne probleme i zbog još uvek velike nezaposlenosti, potrošnja stanovništva je i dalje na niskom nivou i u narednom kvartalu se ne mogu očekivati promene u veyi sa ovim. Nasuprot tome, politika kreditiranja je oštrija, a rast plata manji nego u periodu pre krize, što utiče na slabe rezultate sektora koji posluju sa fizičkim licima. Domaća tražnja bi stoga trebalo da zaostaje, a izvoz da predstavlja motor oporavka i ubrzanja industrijske proizvodnje.
Međutim, dobra vest je da veliki broj zemalja sprovodi brojne infrastrukturne razvojne programe. Izdvojili bismo nekoliko primera: Poljska i Ukrajina se pripremaju za EURO 2012, Kazahstan je započeo modernizaciju svoje infrastrukture, Rusija se priprema za “Sochi 2014 Olympics”, dok je Srbija takođe u postupku sprovođenja nekoliko projekata. Ovi programi utiču na povećanje nivoa građevinskih aktivnosti i pomažu da se prebrodi “mamurluk” izazvan prethodnim građevinskim bumom. Sve u svemu, region centralne i istočne Evrope ostaje veoma bitan pokretač rasta, s obzirom na njegov veliki potencijal i premda spor, ali siguran povratak poverenja nakon krize.
Izvor: www.krediti.rs