Članci
Svop ugovori (Swap agreements)
- U skupu inovativnih finansijskih instrumenata jedan od najzastupljenijih je svakako svop ugovor (swap = zamena), kojim se dve strane pronalaze zajednički interes i obavezuju se da zamene određeni skup isplata koje svaka od njih poseduje po osnovu nekog prethodno urađenog posla. Suština svopova leži u zameni, a ne trajnoj prodaji neke aktive ili obaveze. Zamenjuje se samo skup isplata (novčanih tokova) koji proizilazi na osnovu tih poslova. Najčešće se dešava da dva učesnika zamenjuju isplate u određenim valutama ili zamenjuju obaveze po osnovu promenljivih i fiksnih kamata. U prilog tome ide i podela svopova na:
- valutne (currency swaps) i
- kamatne (interest rate swaps).
Valutni svop
Valutni svop (currency swap) je ugovor kojim se dve strane obavezuju da zamene isplate denominirane u različitim valutama. Potreba za valutnim svopom postoji jer je čest slučaj da kompanija ima prilive u jednoj, a obaveze denominirane u drugoj valuti. U tom slučaju, kompanija je izložena riziku promene deviznog kursa i visokim troškovima konverzije valuta. Valutni svop eliminiše i jedan i drugi problem tako što se ugovorom definiše da jedna kompanija plaća obavezu druge kompanije i obrnuto. Predmet ugovora je najčešće novčani tok koji proizilazi iz nekog kreditnog aranžmana ili iz emitovanih obveznica. Dakle, valutni svop daje mogućnost efikasnog upravljanja aktivom i pasivom bez otuđivanja aktive.Kamatni svop
Kamatni svop (interest rate swap) je ugovor (aranžman) kojim se učesnici obavezuju da u toku trajanja ugovora plaćaju jedan drugome iznose koji su jednaki dogovorenim kamatnim stopama i na taj način profitiraju po osnovu obostranog smanjenja troškova kamata. Postavlja se pitanje kako je to moguće i ko onda gubi ako obe ugovorne strane dobijaju. Odgovor se nalazi na samom tržištu dugoročnih i kratkoročnih kredita, u mogućnosti da se različite kompanije zaduže po različitim, fiksnim i varijabilnim kamatnim stopama. Tržište različito vrednuje pojedine dužnike, a s druge strane dužnicima može odgovarati fiksna ili varijabilna kamatna stopa u zavisnosti od trenutne situacije. I banke će u zavisnosti od tržišnih kretanja preferirati da odobravaju kredite po fiksnoj i varijabilnoj stopi. Pogledajmo to na pojednostavljenom primeru:
Pretpostavimo da na tržištu postoje dva učesnika sa različitm kreditnim rejtingom i mogućnošću da se zadužuju i po fiksnoj i po varijabilnoj kamatnoj stopi. Pretpostavimo još da su kamatne stope po kojima mogu da se zaduže sledeće:
UČESNIK
FIKSNA KAMATNA STOPA
PROMENLJIVA KAMATNA STOPA
A
10%
EURIBOR* + 3%
B
12%
EURIBOR + 3,5%
*EURIBOR – evropska međubankarska stopa, predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac na međubankarskom tržištu.
Učesnik A može da se zaduži po povoljnijim uslovima od učesnika B i kada fiksna i kada je promenljiva kamatna stopa u pitanju. On može da se zaduži ili po fiksnoj kamatnoj stopi od 10% ili po promenljivoj kamatnoj stopi u iznosu EURIBOR + 3%. Na drugoj strani učesnik B može da se zaduži ili po fiksnoj kamatnoj stopi od 12% ili po promenljivoj u iznosu EURIBOR +3,5%.
Pretpostavimo da se učesnik A zadužio po fiksnoj kamatnoj stopi od 10%, a učesnik B po promenljivoj kamatnoj stopi od EURIBOR + 3,5%. U ovakvoj situaciji i jednom i drugom učesniku će se isplatiti da zaključe kamatni svop. Kako?
Učesnik A će se obavezati da plaća učesniku B kamatu u iznosu EURIBOR + 3 (dakle, neće mu platiti kompletan oznos), dok će se npr. učesnik B obavezati da učesniku A plaća fiksni iznos od 11%. Rezultat ovakvog svop-a je sledeći:
Učesnik A: (EURIBOR + 3) + 10% - 11% = (EURIBOR + 2%) ,umesto EURIBOR + 3%
Učesnik B: (EURIBOR + 3,5%) + 11% - (EURIBOR + 3%) = 11,5% ,umesto 12%
Kao što vidimo, i jedan i drugi učesnik su profitirali, doduše učesnik A nešto više. Učesnik A će platiti 1% nižu promenljivu kamatnu stopu, dok će učesnik B platiti 0,5% nižu fiksnu kamatnu stopu nego što bi inače platio. Kako će se kamatni svop aranžirati zavisi od međusobnih pregovora samih učesnika. Primetićemo na kraju da mogućnost svopovanja značajno umanjuje prosečne kamatne stope koje na tržištu.
23.06.2008. za portal www.krediti.rs
Broj komentara na ovaj članak : 1
NE VERUJEM!
Evo i opet sam procitao i nije mi najjasnije, a neko je to i smislio.