Članci
Kako banke odobravaju kredite za privredu
Osnovni kriterijumi za odobravanje kredita
Iako izbor ovih kriterijuma zavisi od politike svake banke posebno, ipak se mogu izdvojiti nekoliko najvažnijih, a to su:
- Status klijenta u banci – da li je preduzeće deponent banke (i od kada) ili ne, i da li celokupno svoje poslovanje obavlja preko te banke; da li preduzeće obavlja svoje devizno poslovanje preko banke, da li je preduzeće akcionar banke ili ne, itd.
- Poslovni odnos između banke i preduzeća - koliko je prosečno stanje sredstava na računu preduzeća, da li oročava svoja sredstva, prethodno iskustvo banke u poslovanju sa preduzećem koje traži kredit (npr. da li je nekad tražilo kredit, da li uredno izmiruje svoje obaveze ukoliko već koristi kredit), i sl.
- Uspešnost poslovanja i kreditna sposobnost preduzeća – analizom finansijskih izveštaja i drugih podataka (najčešće bilansa za prethodne dve ili tri godine), banka procenjuje da li može i koliko kredita da odobri preduzeću;
- Ocena poslovne ideje za koju se traži kredit – analizom podnetog biznis plana, banka procenjuje da li ulaganja koja će preduzeće učiniti (npr. u kupovinu dodatne opreme) iz kredita mogu da obezbede uredno vraćanje kredita i uspešnost poslovanja preduzeća;
- Učešće/oročen depozit preduzeća – što je veće učešće banka manje angažuje svojih sredstava i snosi manji rizik, a što je veći oročen depozit banka povećava svoja sredstva na duži rok, iz kojih može da odobrava nove kredite.
- Zainteresovanost banke da kreditira privredni sektor ili oblast (grad, područje) u kojoj se nalazi i radi preduzeće (npr. neke banke se opredeljuju da više kreditiraju preduzeća koja se, po prirodi svojih proizvoda ili po mestu proizvodnje, mogu povezivati sa njenim drugim klijentima; druge banke su spremnije da kreditiraju izvoz, itd).Šta najčešće sadrži ugovor o kreditiranju?
Paramentri koji se definišu ugovorom:
- Iznos kredita – najčešće se utvrđuje po pojedinim grupama klijenata i/ili namenama, ali banka može odlučiti da odobrava pojedinačne kredite i preko tog iznosa (prema sposobnosti klijenta da vraća kredit);
- Namena kredita – je strogo određena ugovorom
- Rok vraćanja - se definiše ugovorom
- Period mirovanja (grace period) - odložen početak otplate kredita;
- Kamatna stopa – je stalna ili promenljiva (npr. kada se vezuje za rast cena na malo, deviznu klauzulu, itd);
- Učešće preduzeća koje traži kredit, predstavlja iznos sredstava koji se mora uplatiti banci radi dobijanja kredita. Učešće se može definisati i kao procentualni udeo ukupne investicije ili projekta, za koji se traži kredit. To mogu biti i sopstvena prethodna ulaganja preduzeća koje traži kredit koja su investirana u projekat, carinske dažbine za uvoz opreme koja je deo projekta, izdaci za izradu investicione studije ili poslovnog plana itd.
- Depozit preduzeća – predstavlja sredstva preduzeća (dinarska ili devizna) oročena na period trajanja kredita i u procentualnom iznosu od traženog kredita;
- Naknada – koju korisnik kredite plaća banci za obradu kreditnog zahteva, ocenu poslovnog plana, monitoring, itd.
- Način korišćenja kredita – se najčešće vrši uplatom/prenosom iznosa odobrenog kredita na račun preduzeća ili direktnim plaćanjem faktura dobavljaču od strane banke, bez prenosa kredita na račun preduzeća, itd.
- Način otplate kredita – je definisan: mesečno, kvartalno, u dinarima ili devizama, sa ili bez valutne klauzule, npr: “mesečna rata u dinarskoj protivvrednosti po kursu EUR-a na dan dospeća rate”, ili iznos odobrenog kredita je dinarska protivvrednost izvesne količine EUR-a i konačnom otplatom kredita vraća se ista količina EUR-a i itd.
- Obezbeđenje urednog vraćanja kredita vrši se putem: menice, zaloga na pokretnim stvarima (roba procenjena od strane sudskog veštaka), garancije, avalirane menice, hipoteka ( najčešće se traži da preduzeće poseduje uknjiženu imovinu najmanje u dvostrukoj ili trostrukoj vrednosti od iznosa kredita, na kojoj se upisuje hipoteka a vrednost imovine procenjuje sudski veštak), pristupa duga druge firme koju prihvata banka.
- Način praćenja korišćenja kredita (monitoring) – u zavisnosti od vrste i namene kredita, banka kontroliše namensko korišćenje kredita (povremenim odlascima u preduzeće i/ili izveštajima koje podnosi preduzeće).
30.07.2008. za portal www.krediti.rs
Oceni vest
Pošalji prijateljima
Ostavi komentar
Odštampaj
Broj komentara na ovaj članak : 0