Članci

Kako banke odobravaju kredite za privredu

  • Osnovni kriterijumi za odobravanje kredita

    Iako izbor ovih kriterijuma zavisi od politike svake banke posebno, ipak se mogu izdvojiti nekoliko najvažnijih, a to su:

    - Status klijenta u banci – da li je preduzeće deponent banke (i od kada) ili ne, i da li celokupno svoje poslovanje obavlja preko te banke; da li preduzeće obavlja svoje devizno poslovanje preko banke, da li je preduzeće akcionar banke ili ne, itd.

    - Poslovni odnos između banke i preduzeća - koliko je prosečno stanje sredstava na računu preduzeća, da li oročava svoja sredstva, prethodno iskustvo banke u poslovanju sa preduzećem koje traži kredit (npr. da li je nekad tražilo kredit, da li uredno izmiruje svoje obaveze ukoliko već koristi kredit), i sl.

    - Uspešnost poslovanja i kreditna sposobnost preduzeća – analizom finansijskih izveštaja i drugih podataka (najčešće bilansa za prethodne dve ili tri godine), banka procenjuje da li može i koliko kredita da odobri preduzeću;

    - Ocena poslovne ideje za koju se traži kredit – analizom podnetog biznis plana, banka procenjuje da li ulaganja koja će preduzeće učiniti (npr. u kupovinu dodatne opreme) iz kredita mogu da obezbede uredno vraćanje kredita i uspešnost poslovanja preduzeća;

    - Učešće/oročen depozit preduzeća – što je veće učešće banka manje angažuje svojih sredstava i snosi manji rizik, a što je veći oročen depozit banka povećava svoja sredstva na duži rok, iz kojih može da odobrava nove kredite.

    - Zainteresovanost banke da kreditira privredni sektor ili oblast (grad, područje) u kojoj se nalazi i radi preduzeće (npr. neke banke se opredeljuju da više kreditiraju preduzeća koja se, po prirodi svojih proizvoda ili po mestu proizvodnje, mogu povezivati sa njenim drugim klijentima; druge banke su spremnije da kreditiraju izvoz, itd).

    Šta najčešće sadrži ugovor o kreditiranju?

    Paramentri koji se definišu ugovorom:
    - Iznos kredita – najčešće se utvrđuje po pojedinim grupama klijenata i/ili namenama, ali banka može odlučiti da odobrava pojedinačne kredite i preko tog iznosa (prema sposobnosti klijenta da vraća kredit);

    - Namena kredita – je strogo određena ugovorom

    - Rok vraćanja - se definiše ugovorom

    - Period mirovanja (grace period) - odložen početak otplate kredita;

    - Kamatna stopa – je stalna ili promenljiva (npr. kada se vezuje za rast cena na malo, deviznu klauzulu, itd);

    - Učešće preduzeća koje traži kredit, predstavlja iznos sredstava koji se mora uplatiti banci radi dobijanja kredita. Učešće se može definisati i kao procentualni udeo ukupne investicije ili projekta, za koji se traži kredit. To mogu biti i sopstvena prethodna ulaganja preduzeća koje traži kredit koja su investirana u projekat, carinske dažbine za uvoz opreme koja je deo projekta, izdaci za izradu investicione studije ili poslovnog plana itd.

    - Depozit preduzeća – predstavlja sredstva preduzeća (dinarska ili devizna) oročena na period trajanja kredita i u procentualnom iznosu od traženog kredita;

    - Naknada – koju korisnik kredite plaća banci za obradu kreditnog zahteva, ocenu poslovnog plana, monitoring, itd.

    - Način korišćenja kredita – se najčešće vrši uplatom/prenosom iznosa odobrenog kredita na račun preduzeća ili direktnim plaćanjem faktura dobavljaču od strane banke, bez prenosa kredita na račun preduzeća, itd.

    - Način otplate kredita – je definisan: mesečno, kvartalno, u dinarima ili devizama, sa ili bez valutne klauzule, npr: “mesečna rata u dinarskoj protivvrednosti po kursu EUR-a na dan dospeća rate”, ili iznos odobrenog kredita je dinarska protivvrednost izvesne količine EUR-a i konačnom otplatom kredita vraća se ista količina EUR-a i itd.

    - Obezbeđenje urednog vraćanja kredita vrši se putem: menice, zaloga na pokretnim stvarima (roba procenjena od strane sudskog veštaka), garancije, avalirane menice, hipoteka ( najčešće se traži da preduzeće poseduje uknjiženu imovinu najmanje u dvostrukoj ili trostrukoj vrednosti od iznosa kredita, na kojoj se upisuje hipoteka a vrednost imovine procenjuje sudski veštak), pristupa duga druge firme koju prihvata banka.

    - Način praćenja korišćenja kredita (monitoring) – u zavisnosti od vrste i namene kredita, banka kontroliše namensko korišćenje kredita (povremenim odlascima u preduzeće i/ili izveštajima koje podnosi preduzeće).
30.07.2008. za portal www.krediti.rs

Broj komentara na ovaj članak : 0



Pošaljite prijatelju dati članak...

Email adresa primaoca: (*)


Dodatna poruka koja ce ići uz tekst članka :




Ostavite Vaš komentar na dati članak...

Vaše ime: (*)


Vaš e-mail:


Vaš komentar: (*)